ELEKTRIČNI OTPAD POSTAJE GORUČI GLOBALNI PROBLEM

 

Klimatske promjene su u elektroničkom otpadu koji se ilegalno spaljuje dobile opasnog neprijatelja za kojeg su ljudi direktno odgovorni zbog vlastitog komoditeta.

Znate li gdje je završilo vaše staro pokvareno računalo, printer, mobitel ili televizor kada ste ga odlučili zamijeniti s novim? Logičan odgovor je u smeću i većina nas na takav otpad više gleda kao na neugodnost koje se morate riješiti i zauzima vam mjesto na polici negoli na otrovan i toksičan otpad koji zagađuje svjetske oceane, vodu koju koristimo u kućanstvu i pijemo svakog dana.

– Dobro, nema ga toliko puno i sigurno postoje tvrtke koje ga skladište na primjeran način, pomislite. –

Da! Postoje odgovorne tvrtke koje znaju koliku nepovratnu štetu radimo zemlji kada stalno kupujemo nove modele mobitela, računala i ostalu elektroničku opremu te recikliraju na odgovoran način. No činjenica je da ih nema dovoljno, a mnoge su zapravo paravani za radnje koje nisu u skladu sa zakonom. Dok je Hrvatska po odgovornom odlaganju opasnog otpada na začelju Europske Unije.

– Pa dobro, koliko onda ima tog otpada? –

Svake godine globalno se proizvede više od 50 MILIJUNA TONA elektroničkog otpada ili da si bolje dočarate tu brojku zamislite Eiffelov toranj i sada ga pomnožite s 5000! Da, godišnje se baci 5000 Eiffelovih tornjeva, a s njima i velika količina elektroničkog otpada koji svakog trenutka otpušta teške metale poput broma, žive i olova u zemlju, potoke, rijeke, jezera i mora. Osim zagađenja pitke vode, teški metali su direktno odgovorni za sve veći porast kancerogenih pojava, pobačaja, neuroloških smetnji i smanjenog kvocijenta inteligencije novorođene djece. U Sjedinjenim Američkim Državama e-otpad čini samo 2% ukupne količine smeća, međutim tih 2% zaduženo je za nevjerojatnih 70% ukupne količine toksičkog otpada.

Prema izvješću Europske agencije ENDS elektronička oprema sve češće se kvari te ju se brže mijenja novom. Daleke 2004. postotak e-opreme koja se kvarila iznosio je svega 3,5%. 2012. postotak se popeo na 8,3%, dakle u samo 8 godina udio kućanskih aparata koji su se morali zamijeniti novima, zato što su se stari pokvarili, više se nego udvostručio. Taj postotak u 2022. ne želite ni znati jer bi potpuno drugačije gledali na svoj novi Iphone, laptop ili printer kojim ste se pohvalili rodbini i prijateljima, a već sutra će doći novi model koji će vas mamiti s različitih plakata i reklama.

Zapadna Europa, prvenstveno skandinavske zemlje prepoznale su na vrijeme koliko e-otpad nepovratno uništava prirodne resurse. Odlučile su zaštititi budućnost svojih izvora pitke vode, a time i buduće generacije koje će se igrati, učiti i jednog dana postati mali ili veliki poduzetnici te su velikoj konkurentskoj prednosti pred ostalim tvrtkama iz država koje su pokleknule pred konzumerističkom kulturom novih stvari. Staro računalo koje će na istoku Europe završiti na ilegalnom deponiju u Stockholmu će se obnoviti i vratiti u opticaj putem najma. Produženjem vijeka trajanja informatičke opreme štitimo okoliš, smanjujemo troškove čišćenja okoliša uslijed zagađenja te štedimo na zbrinjavanju opasnog otpada.

Neće biti ništa lošije od upravo kupljenog računala, jer ako ste zapamtili kojim tempom se nova elektronička oprema kvari onda se zapitajte je li to uopće ekonomski isplativo ako vas već ne brinu teški metali u vodi koju pijete.

 

KAKO MOGU SMANJITI OSOBNI E-OTPAD?

  1. Razmislite treba li vam još jedan komad elektronike?
  2. Produžite životni vijek svojim uređajima odgovornim korištenjem.
  3. Kupujte elektroniku od tvrtki koje brinu za okoliš.
  4. Donirajte staru elektroniku.
  5. Umjesto kupovine razmislite o najmu.

Najmom informatičke opreme možete uz manje troškove smanjiti svoju količinu e-otpada i ostvariti veći ekološki značaj.

Kontaktirajte nas ako vas zanima više.

Tags: